Saturday, February 19, 2011

Krafne iz pećnice


Vrijeme je poklada, i ne pada mi na pamet nikakav prigodan recept osim krafni. Međutim, krafne, a naročito kupovne, su mi oduvijek bile oličenje nezdrave hrane. Tijesto je najčešće od rafiniranog ili izbijeljenog brašna, prženo u ulju ili još vjerojatnije u starom ulju, te posuto rafiniranim šećerom i ispunjeno navodnim pekmezom koji vjerovatno voća vidio nije. Domaće krafne su naravno kvalitetnije ali su još uvijek pune praznih kalorija, premda priznajem da su jako ukusne i stvarno im je teško odoljeti.

Krafne sam prvi put pripremila prije puno godina na otoku Lastovu. Kao studentica često sam tamo ljetovala. Toliko sam bila opsjednuta ljepotama i čarolijom tog otoka da sam ponekad odlazila tamo i zimi, baš u vrijeme poklada, odnosno u veljači, za vrijeme ispitinih rokova. Na Lastovu postoji stoljećima sačuvana izvorna, pučka, višednevna, pokladna poredstava, koja je potpuno nevjerovatna i ako ikada uspijete prisustvovati ovom zanimljivom ritualu doživjet ćete zaista nešto čudesno. Otočani ovom događaju pridaju puno važnosti pa pripreme za njega traju gotovo cijelu godinu.

Samo mjesto Lastovo je bilo gotovo napušteno, bilo je to u vrijeme rata, a među malobrojnim stanovnicima živjela je tamo i jedna slavonka. Ta žena je kao prava slavonka, znala pripremati svakojake kolače i raskošne slastice. Zbog svog, u ovom području minimalističkih slastica, cijenjenog dara, bila je uposlena pri svim lokalnim svadbama i svečanostima. Gospođa mi je dala svoj recept za krafne. Premda sam i tada već bila iskusna kuharica, nisam često pravila dizana tijesta pa sam se čvrsto držala njezinog recepta. Sjećam se da sam do iznemoglosti te u nekoliko navrata miješala tijesto kuhačom, na poseban način kakvog mi je gosnođa pokazala. Krafne su ispale tako fantastične da ih se još dan danas dobro sjećam. Nadam se da ih se sjećaju i mali lastovčani ili kako sebe nazivaju lastovci kojima sam ih podijelila.

No vratimo se na ove, malo drugačije krafne. Kada bi vam netko rekao da postoje krafne koje se ne prže u ulju i još k tome sadrže integralno brašno, zvučilo bi to kao san za ljubitelje zdrave hrane. Nije ovo nikakav zdravi recept ali u vrijeme poklada, mogao bi vam dobro doći ovaj malo drugačiji recept. Ove krafne imaju jednako ukusno tijesto kao i obične, ako ne i bolje, s tim da umjesto da su pečene u ulju, peku se u pećnici, a zatim umaču u rastopljeni maslac pa potom u smeđi šećer s cimetom. Ako ništa drugo kuća vam neće smrditi po zagorenom ulju poput pečenjarnice, nego će je ispuniti divan miris cimeta. A krafne? Ukusne su, kod mene su planule, tako da sam ih jedva stigla fotografirati. Doduše pravila sam samo pola mjere baš zato jer sam sumnjala da bi se u suprotnom mogli prejesti

Inspiraciju za ove krafnice pronašla sam na blogu 101 Cookbooks ali sam promijenila dosta toga, između ostalog i oblik – nisam ih kao Heidi pravila kao američke “doughnuts” s rupicom u sredini nego kao naše domaće krafne. Malene su što pridonosi pokušaju da se njima ne prenajedamo. Najvažnijia stvar je da ove krafne ne prepećete, radje ih ostavite sirove jer će se one nastaviti peći jos koju minutu i nakon sto ih izvadite iz pećnice. Na taj način ćete dobiti meko tijesto - neodoljivo…


Recept


Sastojci:
Za tijesto:
Koristite se šalicom od 240 ml
4 šalice brašna (960 ml)
1 šalica integralnog brašna (240 ml)
1 žlica suhog kvasca
1 i 1/3 šalice toplog mlijeka (320 ml)
2 žlice maslaca
2/3 šalice smeđeg šećera (160 ml)
2 jaja
Prstohvat ribanog muškatnog oraščića
1 žličica soli


Za premaz:
80 g maslaca, otopljenog
1/2 šalice sitinjeg smeđeg šećera (120 ml)
1 žlica cimeta


Pomiješajte u posudi sve suhe sastojke za tijesto te im dodajte jaje i toplo mlijeko u kojem se otopili maslac. Miješajte dok se sastojci ne spoje, a zatim tijesto istresite na podlogu i mijesite nekoliko minuta. Ako je tijesto presuho dodajte još mlijeka, a ako je premeko dodajte brašna. Oblikujte od tijesta loptu te ga stavite u posudu koju ste premazali uljem. Poklopite posudu i stavite tijesto dizati na toplo mjesto oko sat vremena odnosno dok se tijesto ne udvostruči.
Premažite uljem ili obložite papirom dva lima za pečenje.
Stavite tijesto na podlogu koju ste lagano posuli brašnom i razvaljajte ga na 1,5 cm debljine. Izrezujte krugove čašom promjera 6 -7 cm te ih poslažite u limove za pečenje ostavljajući dosta razmaka između krafni. Pokrijte krpom te stavite ponovo dizati još 45 minuta.
Zagrijte pećnicu na 190 C.
Pecite krafne oko 8 minuta ili dok odozdo ne dobiju boju.
Dok se krafne peku otopite maslac, a u posebnoj zdjelici pomiješajte šećer i cimet.
Izvadite krafne iz pećnice i ohladite minutu.
Umočite svaku krafnu u otopljeni maslac pa zatim u šećer s cimetom.
Poslužite odmah.
Za 24 manje krafne





21 comments:

  1. Spasila si me sa ovim odličnim receptom!
    Moje klinke obožavaju krafnice, fritulice... i stalno ih moram raditi, ovaj recept će mi olakšati život:)
    Hvala ti puno,pusa i lijep pozdrav ti šaljem.

    ReplyDelete
  2. Hej, pa ovo moram da probam! :) Hvala!

    ReplyDelete
  3. Toliko mi primamljivo izgleda da poželim iz ovih stopa u kuhinju... ali nemam sve sastojke, zato pišem u bilježnicu
    Hvala i pozdrav iz Splita

    ReplyDelete
  4. Sjajan recept! Još nisam pravila krofne u rerni ali probaću!!

    ReplyDelete
  5. Nisam neki ljubitelj krofni, ali mi se jako svidja ovaj premaz. Pamtim :)

    ReplyDelete
  6. Interesantan recept, naročito ovo umakanje, sigurno daje okus još bolji nego klasik.

    ReplyDelete
  7. Moram da priznam da se ne bi odrekla kalorija i masnoće zarad pečenja u rerni. Volim krofne, pa to ti je iako ih još nisam pravila, ali pozdrvljam svaki trud da se stvari učine zdravije. Ovde uvek nešto novo naučim.

    ReplyDelete
  8. dobra ideja, ali ipak samo ideja. zdrava prehrana da, ali se čovjek ipak povremeno može prepustiti užitcima. npr. božična purica s mlincima omašćenim masti od pečenja ili novogodišnji odojak, hladan.
    Tako su za mene okladnice samo one mirisne, s bijelim prstenom po sredini i više mjehura iznutra nego tijesta. Znači, volim prave bečke pokladnice s džemom od višanja ili marelica.

    ReplyDelete
  9. Hvala vam na komentarima.
    Ne radi se ovdje o nikakvim odricanjima - krafnice su stvarno jako ukusne.
    Ali su i malo drugacije. Radi se tu o sasvim malim pomacima, koji se meni dugorocno pokazuju korisnima. Recimo ako vec mora biti masno, radje upotrijebim maslac nego da przim u ulju (jer moram priznati da cak ni kod kuce za przenje u dubokom ulju ne koristim hladno presano suncokretovo ulje). Zatim mali dodatak integralnog brasna, cini mi se da vecini ljudi bijelo brasno itekako ometa probavu, meni u svakom slucaju jako smeta.
    Ivana, zanimljivo je da si spomenula bas mlince, jer su oni pravi primjer tih sitnih pomaka o kojima govorim - ja ih umjesto u ulju od pecenja zapecem u umaku od soja sosa i maslinovog ulja. Cak i ako se samo polovica umaka od pecenja zamijeni ovakvim umakom i to je veliki pomak, na koji se nitko nece pozaliti :)

    ReplyDelete
  10. Zanimljiv način za izradu krafnica i stvarno se vidi da su mekane, divne! Izgledaju odlično :) I ja volim kad su malene, moja majka radi malene, malene krafnice i nama su najslađe. Ja patim na te minijature kod kolačića i hrane, odmah mi slađe za jesti :)
    Na Lastovu sam bila samo jednom i odmah se zaljubila u taj otok, zbilja meni jedan od najljepših i najdražih naših otoka. Prvi put sam se zaljubila u njega u srednjoj školi, čitajući Pavličićeva "Koraljna vrata", gdje se radnja odvija upravo na ovome otoku i odlučila ga kad tad posjetiti. Predivan je.

    ReplyDelete
  11. Redovno barem jednom u vrijeme poklada pravim svoje krafne koje punim pekmezom. Ustvari ja sastavljam pod dvije krafne a između stavljam pekmez. Ono što volim kod krafni je da nema puno tijesta. Možda da probam jednom prilikom napraviti od ove smjese za tijesto nešto slično, ne znam vidjeti ću! Uglavnom vrlo zanimljivo jer mi je još gore od smrada ulja za prženje gdje ga baciti (ono što mi je ostalo)!

    ReplyDelete
  12. Ovo zvuči kao rešenje svih mojih problema - manje kalorične krofne! :) Hvala na receptu, mada su mi trenutno čak i krofne u ovoj varijanti prekalorične. Javiću se kad smršam! :)

    ReplyDelete
  13. Super izgledaju. Definitivno ću ih probati. Sljedeći vikend je u Samoboru fašnik pa će mi baš biti prikladne.

    ReplyDelete
  14. Moram priznati da nisam veliki ljubitelj krafni. Jednom godišnje (ili rjeđe) mi se javi želja za krafnom i onda se počastim onom iz pekare, masnom i nezdravom, još uz to popijem jogurt i mirna sam narednih godinu dana. :D :D

    Ipak sviđa mi se ova ideja s pečenjem u pećnici i svakako ću ih isprobati, zašto ne. :)

    ReplyDelete
  15. Neki dan sam ovdje komentirala u obranu "pravih bečkih krafna". Malo me osupnula rečenica: "Ako ništa drugo kuća vam neće smrditi po zagorenom ulju poput pečenjarnice,..". Pa kakva je to kuća u kojoj se krafni prže u zagorenom ulju?!

    No, htjela sam reći da sam ove "krafne" ispekla u limu za “doughnuts” s rupicom u sredini.
    Nisu to pravi krafni, ali su odličan , ukusan i zdrav kolač.

    ReplyDelete
  16. Ivana, postujem tvoj ukus za "prave becke krafne", ali krafne se jedu u cijelom svijetu pa ne vidim smisla u opasci "da ovo nisu prave krafne".

    U Americi su s rupom i najcesce su glazirane, na Jamajci se prave s kukuruznim brasnom, u Izraelu se tradicionalno jedu za Hanuku, dok se u Spanjolskoj jedu za Uskrs, kako przene u ulju, tako i pecene u pecnici i da ne nabrajam dalje. Nase domace se kao i u vecini evropskih zemalja jedu za poklade i najvise podsjecaju na becke ili mozda na poznate poljske paczki.

    Dakle ovo su sasvim prave krafne, ali su bas kao sto sam i napisala u predgovoru, drugacije od krafni iz domacih pekara. A tome koje su ukusnije necu raspravljati, jeddnostavno zato jer se ukusi razlikuju :)

    ReplyDelete
  17. Kao jezičar, valjda zbog profesionalne deformacije :) , moram reći da to što se jede u cijelom svijetu nisu "krafni" (muški rod, u hrvatskom jeziku). To su kolači slični krafnima ali nisu isto.
    A ova glazirana strahota koja se toliko jede diljem SAD, zapravo je nešto najnezdravije što sam ikad jela.
    Međutim, ovaj Vaš recept je izvrstan i svakako ću ga i nadalje koristiti. Jednostavan je i stvarno spada u zdravu prehranu.

    ReplyDelete
  18. Mozda smo svi koji pisemo o hrani po jezicarima u krivu, ali u kulinarstvu je uobicajeno koristiti prijevod ukoliko postoji. Drugim rijecima cak i da sam postavila recept za americke doughnuts, bilo bi prihvatljivo prevesti ih kao "americke krafne".

    To sto se jede po cijelom svijetu jesu krafne, s vecim ili manjim slicnostima, samo se naravno na svakom jeziku drugacije zovu. Hrvatski naziv dolazi od austrijskog krapfen, u Njemackoj je to berliner, u Poljskoj su paczki, u Americi doughnut itd. Buduci da nisam nigdje napisala da su ovo "hrvatske krafne" (niti becke), ne razumijem oko cega se raspravljamo?

    Ne vidim preveliku razliku izmedju "glazirane strahote" i beckih krafni - oboje sadrze ogromne kolicine bijelog secera i rafiniranog brasna. Istina je da su amerikanci otisli malo "dalje" buduci da su kod njih doughnuts uvrsteni u neke fast food lance, a znamo na koji se nacin u njima priprema hrana.

    Uz moje misljenje da je gotovo sve sto je pripremljeno kod kuce bolje od kupovnog, moram ipak dodati da ove krafne po meni ne spadaju u zdravu prehranu - dodatak integralnog brasna ih cini probavljivijima, ali ja to ipak ne bih nazvala zdravom prehranom. Medjutim vjerujem da ce recept biti zanimljiv pojedincima koji ne jedu przenu hranu i bijeli secer.

    ReplyDelete
  19. Bravo, Sweet Green! Već dugo tražim krafne "po svom ukusu", budući da isto pazim na sastojke...ovo ću sigurno brzo isprobati! :)

    ReplyDelete
  20. Marijana, hvala ti na komentaru i drago mi je da ti se svidio recept. Pozdrav!

    ReplyDelete
  21. Odlicna ideja za recept! isprobala sam cim sam ga procitala :), doduse u malo izmenjenoj varijanti i ispale su sjajne! svaka cast!

    ReplyDelete